AKTUELNI BROJ ČLANOVA: 531
CRNOGORSKI JEZIK ENGLISH LANGUAGE

Smjernice za izradu strategije razvoja pomorstva u Crnoj Gori

25/02/2019

Krajem novembra 2018. godine, a u dogovoru sa Resorom Pomorstva, Unija pomoraca je izradila smjernice za Strategiju razvoja pomorstva pomorstva u Crnoj gori (u dijelu obuke, obrazovanja, izdavanja ovlašćenja, upravljanja ljudskim resursima, socijalne i zdravstvene zaštite pomoraca), za period 2019 – 2024.godine i uputila ih na razmatranje.

CILJEVI:

  1. Formiranje stalnog radnog tijela (za izradu strategije razvoja pomorstva u  Crnoj Gori, praćenje međunarodnih propisa u pomorstvu i adekvatno usaglašavanje domaćih propisa sa istim);
  1. Izrada elektronske baze podataka o pomorcima i izdatim pomorskim  dokumentima i ovlašćenjima;
  1. Utvrđivanje kriterijuma i načina kontrole obrazovnih institucija koje se bave obrazovanjem pomoraca, kao i centara za  obuku pomoraca;
  1. Usaglašavanje nadležnosti između nadležnih Ministarstava, po pitanju obrazovanja, obuke, socijalne i zdravstvene zaštite pomoraca;
  1. Izrada programa zapošljavanja pomorskih pripravnika, na domaćim i stranim brodovima;
  1. Uključivanje pomoraca u nacionalni sistem socijalne i zdravstvene zaštite, pod posebnim uslovima;
  1. Utvrđivanje jasne i stimulativne poreske politike, vezano za oporezivanje zarada pomoraca
  1. Rezime

 

1. FORMIRANJE STALNOG RADNOG TIJELA ZA IZRADU STRATEGIJE RAZVOJA POMORSTVA U CRNOJ GORI, PRAĆENJE MEĐUNARODNIH PROPISA U POMORSTVU I ADEKVATNO USAGLAŠAVANJE DOMAĆIH PROPISA SA ISTIM:

Rok za sprovođenje:

Najkasnije do kraja prvog kvartala 2019.g

 

Finansijska sredstva:

Nijesu potrebna.

 

Obrazloženje:

Da bi se obezbijedilo nesmetano zapošljavanje crnogorskog pomorskog kadra na domaćim i stranim brodovima, neophodno je obezbijediti da način obrazovanja, obuke i izdavanja pomorskih ovlašćenja bude u potpunosti u skladu sa međunarodno priznatim standardima. Kako je Crna Gora kasnila sa implementacijom istih, ili ih je nepotpuno ispunjavala, potrebno je formirati stalno radno tijelo u okviru Ministarstva saobraćaja i pomorstva, sa zadatkom donošenja nacrta Strategije razvoja pomorstva u Crnoj Gori, kontinuiranog praćenja međunarodnih propisa iz oblasti pomostva, te predlaganja odgovarajućih rješenja za njihovu blagovremenu implementaciju.

Prilikom donošenja domaćih propisa, potrebno je voditi računa da se kriterijumi za sticanje pomorskih zvanja i ovlašćenja bezrazložno ne pooštravaju, u odnosu na ono na što nas međunarodne konvencije obavezuju. Svaki drugačiji pristup diskriminiše crnogorske pomorce, po više osnova.

Po osnivanju radnog tijela, početi rad na izradi novog Pravilnika o načinu obuke pomoraca i izdavanja pomorskih ovlašćenja, rukovodeći se prethodno pomenutim principom.

Unija Pomoraca Crne Gore mora biti stalni član ovog radnog tijela. Budući da su crnogorski pomorci traženi na inostranom tržištu pomorske radne snage i da je njihova stručnost neupitna, da ni na koji način nijesu doprinijeli aktuelnim problemima u crnogorskom pomorstvu (a koji su nastajali prvenstveno zbog propusta u radu državne administracije), želimo da svojim učešćem u pomenutom radnom tijelu damo doprinos da se stare greške ne ponavljaju, a nove da se preduprijede. Smatramo da je doprinos Unije Pomoraca Crne Gore u tom pogledu dragocjen.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva treba imati glavnu ulogu prilikom formiranja stalnog radnog tijela, te donijeti odluku o njegovom osnivanju i članovima. Unutar radnog tijela, odluke se imaju donositi konsenzusom svih njegovih članova.

 

 2. IZRADA ELEKTRONSKE BAZE PODATAKA O POMORCIMA I IZDATIM POMORSKIM DOKUMENTIMA I OVLAŠĆENJIMA:

Rok za sprovođenje:

Jedna godina, najkasnije do kraja prvog kvartala 2020.

 

Finansijska sredstva:

Uraditi elaborat o troškovima, a sredstva, po mogućnosti, obezbijediti kroz pretpristupne fondove EU.

 

Obrazloženje:

Sadašnji nacin vođenja evidencije o pomorcima, pomorskim ovlašćenjima i dokumentima je zastario, nije se mijenjao decenijama i nije u skladu sa potrebama modernog informatičkog doba. Podaci nijesu centralizovani i nemoguće ih je pretraživati, te statistički i na drugi način obrađivati. Evidencija o pojedinom pomorcu se vodi na više mjesta (prema mjestu polaganja ispita, izdavanja dokumenta, ili ovlašćenja), bez mogućnosti cjelokupnog i brzog uvida u istu. Ne postoji ni precizan podatak o tome koliko Crne Gora uopste ima aktivnih pomoraca.

Neophodno je izraditi adekvatno softversko rješenje kojim bi bilo moguće dobiti cjelovitu bazu podataka o svim izdatim pomorskim dokumentima i ovlašćenjima. Isto bi bilo i osnova za uvid u njihovu vjerodostojnost, od bilo koje zainteresovane strane. Ukoliko se ne želi mijenjati trenutni način čuvanja i arhiviranja dokumenata u papirnom obliku, (podijeljen po lučkim kapetanijama, obrazovnim ustanovama i centrima za obuku pomoraca), potrebno je uvesti obavezu izdavaoca da ista mora skanirati, a njihovu elektronsku kopiju pohraniti u centralni registar.

Takođe, sa centralnim registrom u funkciji, treba omogućiti da se pomorski dokument dobija u bilo kojem od organa koji ih izdaje (trenutno lučke kapetanije), bez obzira na mjesto gdje je dokument bio prvobitno izdat, ili gdje je izvršeno polaganje ispita.

Predviđeni rok za implementaciju gore navedenog nije dug (ali je realan), uzevši u obzir neophodnost osavremenjavanja evidencije i benefite koji će iz toga proisteći.

 

3. UTVRĐIVANJE KRITERIJUMA I NAČINA KONTROLE OBRAZOVNIH INSTITUCIJA KOJE SE BAVE OBRAZOVANJEM POMORACA, KAO I CENTARA ZA OBUKU POMORACA:

Rok za sprovođenje:

Jedna godina, najkasnije do kraja prvog kvartala 2020.

 

Finansijska sredstva:

Dodatna finansijska sredstva nijesu potrebna.

 

Obrazloženje:

Iako se od strane državne administracije učinio evidentan napor da se poboljša sistem kontrole svih učesnika u procesu obrazovanja, obuke i izdavanja pomorskih dokumenata i ovlašćenja, kao i zapošljavanja pomoraca, uočene su izrazite nepravilnosti. U prvom redu to su:

  • Kontrola nije sveobuhvatna (kontroliše se usaglašenost nastavnih planova i programa, kao i sistema obuke pomoraca, bez ulaženja u detalje njihovog sprovođenja u praksi);
  • Konflikt interesa (postoje slučajevi gdje je ista osoba predavač tokom obuke, a potom i član ispitne komisije pred kojom se ispit polaže. Državni službenici iz oblasti pomorstva ne bi trebali biti povezani sa obrazovnim i institucijama za obuku pomoraca, kao predavači i sl.);
  • Postojeće softversko rješenje za evidentiranje učesnika obuka za pomorce nije kvalitetno i moguće su zloupotrebe;

Razumijevajući da kontrola svega gore navedenog prevazilazi mogućnosti naše administracije, pozdravljamo njenu logičnu odluku da se u ovaj proces uvede klasifikacioni zavod, član IACS-a, te da vrši kontrolu za naš račun. Ipak, ovlašćenja prenijeta na njega od strane države moraju biti proširena, kako bi se eliminisale gore navedene nepravilnosti.

Budući da se obrazovanjem i obukom pomoraca u Crnoj Gori bave kako državne, tako i privatne obrazovne ustanove i centri za obuku, a u cilju onemogućavanja nelojalne konkurencije, imperativ je da se kontrola svih subjekata ovog procesa vrši na isti način i u potpunosti. Ne ulazeći u arbitriranje, niti favorizujući bilo koga, želimo napomenuti da loša, ili nepotpuna kontrola, neminovno dovodi do favorizovanja onih čiji je interes samo profit.  U takvom stanju stvari, državne obrazovne ustanove i centri za obuku nemaju nikakve šanse.  Kako je pomorstvo strateški dio crnogorske privrede, ne smije se dozvoliti da bude ugroženo, za račun bilo čijih parcijalnih interesa. Sistem obrazovanja i obuke pomoraca mora biti očuvan, bez obzira da li donosi profit, ili ne. Korist od onoga što pomorci zarade i donesu u zemlju je opšta i neuporedivo veća, pa treba biti važnija od ostvarivanja lične dobiti pojedinaca.

Samo cjelovit i u potpunosti kontrolisan sistem garantuje dobar krajnji proizvod: prema savremenim standardima obrazovanog i obučenog pomorca. Sve drugo bi nas eliminisalo iz svjetske utakmice na tržištu pomorske radne snage.

 

4. USAGLAŠAVANJE NADLEŽNOSTI IZMEĐU NADLEŽNIH MINISTARSTAVA, PO PITANJU OBRAZOVANJA, OBUKE, SOCIJALNE I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE POMORACA:

Rok za sprovođenje:

Jedna godina, najkasnije do kraja prvog kvartala 2020.

 

Finansijska sredstva:

Dodatna finansijska sredstva nijesu potrebna.

 

Obrazloženje:

Neophodno je da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u potpunosti postane najvažnija državna instanca, bez čije se saglasnosti ne mogu donositi bilo kakve odluke i propisi iz oblasti pomorstva. Pa makar isti bili u djelokrugu rada drugih ministarstava. Trenutna je situacija takva da se ono u određenim situacijama “ne pita”, a moralo bi – budući da je jedino mjerodavno da procijeni da li je određena odluka u interesu crnogorskog pomostrva, ili ne.

Primjer: nostrifikacija svjedočanstava i diploma, stečenih u inostranstvu, obavlja se bez mogućnosti provjere usaglašenosti nastavnih planova i programa sa onima u Crnoj Gori. A na to smo, kao država obavezni. Jedan od nedostataka evidentiranih prilikom EMSA inspekcije iz 2015. je, podsjetićemo, bio taj da nije moguće utvrditi usaglašenost nastavnih planova i programa sa zahtjevima STCW konvencije. Prema onome što nam je rečeno od strane predstavnika Ministarstva prosvjete, na sastanku održanom 04.10.2018, isto Ministarstvo prilikom nostrifikacije kontroliše samo vjerodostojnost dokumenta (da li je falsifikat, ili ne) i kredibilnost ustanove koja ga je izdala (da li ima odgovarajuću akreditaciju). Nemamo nikakav uvid u nastavne planove i programe po kome je to svjedočanstavo, ili diploma, stečeno. Dakle, nemogućnost provjere, a ipak puštanje u crnogorski sistem nosilaca tih svjedočanstava i diploma (čime isti postaju nosioci crnogorskih ovlašćenja i, samim tim, crnogorski pomorci), je samo na štetu crnogorskog pomorstva. Izlažemo se nepotrebnoj mogućnosti da nam se prethodni nedostaci iz EMSA inspekcije ponove, a takođe dozvoljavamo i nelojalnu konkurenciju polaznicima crnogorskih pomorskih škola i fakulteta,  čiji svršeni učenici i studenti čekaju godinama na svoj prvi ukrcaj… Zbog navedenog, smatramo da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva mora imati konačnu riječ, pa i kad je u pitanju pomenuta nostrifikacija.

 

5. IZRADA PROGRAMA ZAPOŠLJAVANJA POMORSKIH PRIPRAVNIKA, NA DOMAĆIM I STRANIM BRODOVIMA:

Rok za sprovođenje:

Dvije godine, najkasnije do kraja prvog kvartala 2021.

 

Finansijska sredstva:

Predvidjeti budžetom. Ispitati mogućnost korištenja pretpristupnih sredstava EU.

 

Obrazloženje:

Vladin višegodišnji program za zapošljavanje pripravnika se pokazao kao uspješan i isti podržavamo. Ipak, smatramo da su pripravnici iz oblasti pomorstva u neravnopravnom položaju, jer svoj prvi posao moraju tražiti na inostranom tržištu radne snage. Nažalost, Crne Gora nema adekvatnu flotu pod svojom zastavom, sposobnu da apsorbuje ovoliki priliv nove radne snage. Zbog toga to predstavlja specijalan slučaj, pa ga u tom smislu treba i tretirati.

Potrebno je naći modalitet da se:

  • Na brodovima postojeće crnogorske flote poveća brod kadeta i asistenata, a njihove zarade subvencionišu od strane države, kakav je slučaj i sa ostalim pripravnicima u drugim granama privrede;
  • Na stranim brodovima, postići dogovor sa brodarom i naći odgovarajući način da se zarade crnogorskih kadeta i asistenata subvencionišu u dijelu kako se to radi i kod domaćih poslodavaca. Ovo bi bio značajan podsticaj stranim brodarskim kompanijama da počnu uzimati više crnogorskih kadeta i asistenata. Država bi takođe imala koristi: teškoće pri zapošljavanju početnika u pomorstvu bi se smanjile, baza aktivnih pomoraca povećala, a samim tim i iznos novca koji po osnovu njihovih zarada u inostranstvu biva transferiran u zemlju;

Uzimajući u obzir značaj pomorstva za crnogorsku ekonomiju, rješavanje gore pomenutog problema se nameće kao prioritet.

 

6. UKLJUČIVANJE POMORACA U NACIONALNI SISTEM SOCIJALNE I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, POD POSEBNIM USLOVIMA:

Rok za sprovođenje:

Tri godine, najkasnije do kraja prvog kvartala 2022.

 

Finansijska sredstva:

Dodatna finansijska sredstva nijesu potrebna.

Obrazloženje:

Postojeća pravna regulative iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite ne prepoznaje pomorce kao specifičnu kategoriju, koju treba posebno tretirati.

Tokom rada na brodu, pomorci su zdravstveno osigurani od strane svog poslodavca iz inostranstva. Iz tog razloga treba naći modalitet da se doprinosi po osnovu zdravstvenog osiguranja pomorca plaćaju samo za onaj period kad se on nalazi u zemlji i u mogućnosti je da koristi zdravstvenu zaštitu koju plaća.

U vezi socijalnog osiguranja, napominjemo da najveći broj pomoraca ne može ostvariti pravo na penziju, po važećem sistemu penzionog osiguranja. Ovo je, osim problema za te pomorce, takođe i veliki društveni problem čije će se posljedice tek osjetiti. Potrebno je naći modalitet da se i pomorcima koji plove na stranim brodovima omogući uplaćivanje sredstva u državni penzioni fond te ostvarivanje prava na penziju. Takođe, iznaći način i za retroaktivnu uplatu, te u tom smislu upodobiti domaću legislativu. Naravno, sva ova pitanja se moraju sagledati u koordinaciji sa ostalim nadležnim ministarstvima, ali smatramo da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva treba biti inicijator njihovog rješavanja.

 

7. UTVRĐIVANJE JASNE I STIMULATIVNE PORESKE POLITIKE, VEZANO ZA OPOREZIVANJE ZARADA POMORACA:

Rok za sprovođenje:

Četiri godine, najkasnije do kraja prvog kvartala 2023.

 

Finansijska sredstva:

Dodatna finansijska sredstva nijesu potrebna.

 

Obrazloženje:

Procjenjuje se da otprilike 6000 crnogorskih pomoraca aktivno plovi na stranim brodovima i 4 crnogorska broda. Oni po osnovu svojih zarada godišnje u zemlju pošalju novca u iznosu od oko 10% cjelokupnog državnog budžeta. Radi se o broju od ispod 1% cjelokupne crnogorske populacije, ili oko 2,4% od radno aktivnog stanovništva. Stoga se nesumnjivo može utvrditi da su pomorci strateški izvozni proizvod Crne Gore. Ne manje značajan od turizma.

Napominjemo da su crnogorski pomorci ovaj rezultat i posao na stranim brodovima zavrijedili samo svojim sopstvenim znanjem i stručnošću, na međunarodnom tržištu radne snage, u uslovima izuzetne konkurencije i trajuće krize u svjetskom pomorstvu. Želimo još jednom naglasiti da nažalost, sve do nedavno, nijesmo imali adekvatnu podršku i razumijevanje na nivou države. Sa zadovoljstvom primjećujemo da su se stvari napokon pokrenule sa nulte tačke, te da naše uporno nastojanje da se pomorcima obezbijede uslovi za nesmetan rad i život, nailaze na pozitivan prijem kod državne administracije.

Zbog svega gore navedenog, tražimo da se zakonska regulativa po pitanju oporezivanja pomoraca uredi na način da se utvrdi da zarade pomoraca ostvarene u inostanstvu ne podliježu plaćanju poreza. Radi se o strateškom državnom interesu i interesu samih pomoraca, koji moraju biti u sinergiji. Neka naša država ostane (i bude što veći) emiter kvalitetno obučene i obrazovane pomorske radne snage , a neka novac koji naši pomorci zarade, nesmetano stoji u crnogorskim bankama.

 

REZIME:

Pomorstvo, kao izuzetno značajno za crnogorsku ekonomiju, mora biti jedno od strateških državnih  opredjeljenja. Mora biti njegovano i podržavano, kako bi ekonomski rezultat koji ono ostvaruje bio još bolji, na interes svih u državi.

Da bi to bilo moguće, sve nepotrebne barijere se moraju micati, kako bi se pospješilo nesmetano zapošljavanje postojećeg crnogorskog pomorskog kadra i stvorili uslovi za održivo širenje baze pomoraca.

Pomorac mora biti socijalno i zdravstveno osiguran, siguran da je njegov doprinos, trud i rad cijenjen od svih u državi, jednako tako kao i od strane onih koji taj rad i plaćaju. A kad dođe vrijeme za penziju i ne bude više radno sposoban – da novim generacijama spokojno ustupi svoje mjesto, sposoban da sam sebe izdržava i bez potrebe da ikome bude na teretu.

Vjerujemo da, u svemu gore navedenom, imamo Vaše iskreno razumijevanje i očekujemo pomoć u dostizanju zadatih ciljeva.

Radujemo se nastavku naše saradnje.

 

S poštovanjem,

Upravni odbor Unije pomoraca Crne Gore

U Kotoru, 26-decembra-2018